Bezbednost i zdravlje na radu
  • Šta je akt o proceni rizika?
    Akt o proceni rizika jeste dokument koji sadrži opis radnog procesa sa procenom rizika od povreda i/ili oštećenja zdravlja pri obavljanju svih poslova u radnoj sredini i mere za otklanjanje ili smanjivanje rizika u cilju poboljšanja bezbednosti i zdravlja na radu.
  • Šta je to obrazac br. 6?
    Obrazac br. 6 predstavlja dokument u kome su procenjene opasnosti i štetnosti na radnom mestu i u radnoj sredini, u skladu sa aktom o proceni rizika. Kroz ovaj obrazac zaposleni se upoznaje sa svim opasnostima i štetnostima kojima može biti izložen na radnom mestu i u radnoj sredini, kao i sa odgovarajućim preventivnim i korektivnim merama koje je poslodavac dužan da preduzme u cilju smanjenja rizika od povreda na radu i profesionalnih oboljenja. Potpisivanjem obrasca br. 6, zaposleni potvrđuje da je upoznat sa rizicima i merama bezbednosti, čime se ispunjava jedna od ključnih zakonskih obaveza u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu.
  • Šta je povreda na radu i ko ima obavezu da prijavi povredu na radu nadležnoj inspekciji rada?
    Povredom na radu smatra se svaka telesna povreda ili narušavanje zdravlja zaposlenog nastalo kao posledica neposrednog i kratkotrajnog mehaničkog, fizičkog ili hemijskog dejstva, naglih promena položaja tela, iznenadnog fizičkog napora ili drugih fizioloških promena, koje se dogode prilikom obavljanja poslova za poslodavca ili na putu od kuće do posla i nazad.

    Poslodavac je zakonski obavezan da:
    • Odmah, a najkasnije u roku od 24 časa, usmeno, pismeno ili elektronskim putem, prijavi nadležnoj inspekciji rada i MUP-u svaku smrtnu, kolektivnu ili tešku povredu na radu, kao i opasnu pojavu koja može ugroziti bezbednost zaposlenih.
    • Najkasnije u roku od pet radnih dana, prijavi laku povredu na radu (koja izaziva radnu nesposobnost dužu od tri dana) nadležnoj inspekciji rada, takođe usmeno, pismeno ili elektronskim putem.
  • Ko može da obavlja poslove bezbednosti i zdravlja na radu?
    Poslodavac može da imenuje SAVETNIKA ili SARADNIKA za obavljanje poslova bezbednost i zdravlje na radu, koje može biti:
    • Lice zaposleno kod poslodavca koje ima važeću Licencu za obavljanje poslova savetnika za bezbednost i zdravlje na radu.
    • Pravno lice koje ispunjava uslove propisane Zakonom o bezbednosti i zdravlju na radu i ima važeću Licencu za obavljanje poslova bezbednosti i zdravlja na radu.

    Poslodavac koji ima manje od 20 zaposlenih, u određenim delatnostima, može sam obavljati poslove bezbednosti i zdravlja na radu, pod uslovom da ima položen stručni ispit za obavljanje poslova bezbednosti i zdravlja na radu.
  • Kada poslodavac imenuje savetnika za obavljanje poslova bezbednosti i zdravlja na radu?
    Poslodavci koji obavljaju delatnosti u oblasti: građevinarstva, rudarstva, poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, prerađivačke industrije, saobraćaja, skladištenja, snabdevanja energentima i vodom, upravljanja otpadnim vodama, kontrolisanja procesa uklanjanja otpada, trgovine na veliko, saobraćaja i skladištenja kao i delatnostima zdravstvene i socijalne zaštite dužni su da, bez obzira na broj zaposlenih, imenuju savetnika za bezbednost i zdravlje na radu.

    Savetnik za bezbednost i zdravlje na radu mora imati:
    • Najmanje visoko obrazovanje (min. 240 ESPB) iz oblasti tehničko-tehnoloških ili prirodno-matematičkih nauka.
    • Položen stručni ispit i važeću licencu za obavljanje poslova bezbednosti i zdravlja na radu.
  • Kada poslodavac imenuje saradnika za obavljanje poslova bezbednosti i zdravlja na radu?
    Poslodavci koji obavljaju delatnosti u oblasti: trgovine na malo, usluga smeštaja i ishrane, informisanja i komunikacija, finansijskih delatnosti i delatnosti osiguranja, poslovanja nekretninama, stručnim, naučnim, inovacionim, administrativnim i pomoćnim uslužnim delatnostima, obaveznog socijalnog osiguranja, obrazovanja, umetnosti, zabave i rekreacije, ostalim uslužnim delatnostima, dužni su da imenuju saradnika za bezbednost i zdravlje na radu, ukoliko te poslove ne obavljaju samostalno.

    Saradnik mora imati:
    • Najmanje 180 ESPB na visokoškolskim studijama iz oblasti tehničko-tehnoloških, prirodno-matematičkih, medicinskih ili društveno-humanističkih nauka.
    • Položen stručni ispit.
    • Važeću licencu za obavljanje poslova bezbednosti i zdravlja na radu.
Koordinacija
  • Ko ima obavezu da angažuje koordinatora u fazi izrade projekta i koordinatora u fazi izvođenja radova?
    Investitor, odnosno njegov zastupnik, ima zakonsku obavezu da angažuje jednog ili više koordinatora za fazu projektovanja, i jednog ili više koordinatora za fazu izvođenja radova u svakom slučaju kada na gradilištu radove izvodi ili je predviđeno da će ih izvoditi dva ili više izvođača radova.
  • Šta je plan preventivnih mera?
    Plan preventivnih mera je dokument koji izraduje koordinator u fazi izrade projekta, a kojim se definišu sve mere i postupci za bezbedno izvođenje građevinskih radova tokom svih faza gradnje.
  • Da li se investitor oslobađa odgovornosti ako angažuje koordinatora u fazi izvođenja radova?
    Ne, imenovanje koordinatora, bilo u fazi izrade projekta ili izvođenja radova, ne oslobađa investitora niti njegovog zastupnika zakonske odgovornosti u vezi sa bezbednošću i zdravljem na radu.
  • Da li se prijava gradilišta odnosi na inspekciju rada ili građevinsku inspekciju?
    Prijava gradilišta i poslovi koordinatora odnose se isključivo na inspekciju rada.
  • Kad se vrši ispitivanje privremenih električnih instalacija na gradilištu?
    Pregledi i ispitivanja privremenih električnih instalacija potrebno je izvršiti pre početka korišćenja, u slučaju premeštaja na drugo mesto i periodično u intervalu od 6 meseci.
  • Šta je projekat skele?
    Projekat skele je dokument koji definiše način montaže skele za predmetni objekat, u skladu sa njegovim specifičnostima i tipom skele. Sadrži statički proračun koji prikazuje opterećenja i određuje sile u osloncima, što omogućava izbor odgovarajuće podloge za montažu. Projekat garantuje stabilnost skele i zbog toga je veoma važno voditi se njime prilikom montaže. Osim toga, praćenje uputstava i rasporeda skele koji je definisan u grafičkim prilozima u velikoj meri olakšava proces montaže.
Zaštita od požara
  • Kako da znam kojoj kategoriji ugroženosti pripada moje pravno lice?
    Neophodno je da Ministarstvo unutrašnjih poslova izvrši kategorizaciju na osnovu Uredbe o razvrstavanju objekata, delatnosti i zemljišta u kategorije ugroženosti od požara. Objekti, delatnosti i zemljišta razvrstavaju se u sledeće kategorije:
    • I KATEGORIJA - VISOK RIZIK od izbijanja požara - prva kategorija ugroženosti od požara (npr. objekti ili prostori u kojima se proizvode, prerađuju i uskladište zapaljive tečnosti čija temperatura paljenja iznosi ispod 3800 C ili zapaljivi gasovi).
    • II KATEGORIJA - POVEĆAN RIZIK od izbijanja požara - druga kategorija ugroženosti od požara (npr. javni poslovni objekti u kojima se okuplja od 200 do 500 lica).
    • III KATEGORIJA - IZVESTAN RIZIK od izbijanja požara - treća kategorija ugroženosti od požara (npr. javni poslovni objekti u kojima se okuplja do 200 lica, visoki stambeni objekti koji nisu razvrstani po drugom kriterijumu, otvoreni sportski stadioni).
  • Ko je u obavezi da ima plan zaštite od požara i šta on sadrži?
    Subjekti svrstani u prvu i drugu kategoriju ugroženosti od požara dužni su da izrade Plan zaštite od požara, u skladu sa važećim propisima. Ovaj dokument obuhvata:
    • Analizu postojećeg stanja sistema zaštite od požara.
    • Procenu rizika i nivoa ugroženosti.
    • Organizacionu strukturu zaštite.
    • Predlog tehničkih i organizacionih mera za otklanjanje nedostataka.
    • Obračun potrebnih finansijskih sredstava.
    • Obavezne proračunske i grafičke priloge.
    • Proračun maksimalnog broja lica za bezbednu evakuaciju iz objekta.
  • Kada se vrši ispitivanje PP opreme?
    Ispravnost instalacija i uređaja za otkrivanje i dojavu požara, gašenje, detekciju eksplozivnih i zapaljivih gasova, instalacija u zonama opasnosti od eksplozije, sistema za odvodenje dima i toplote, hidrantske mreže, kao i mobilnih uređaja za gašenje požara, mora se proveravati najmanje jednom u šest meseci od strane ovlašćenog pravnog lica, u skladu sa važećim propisima iz oblasti zaštite od požara.
  • Da li je neophodno da u firmi posedujem protivpožarne aparate?
    Potrebno je da svaki poslodavac obezbedi odgovarajući broj i tip protivpožarnih aparata, u skladu sa važećim propisima. Njihova količina i vrsta određuju se na osnovu površine stičenog prostora i stepena požarnog opterećenja, kako bi se omogućila pravovremena i efikasna reakcija u slučaju požara.
Kontrolisanje, pregled i ispitivanja
  • Ko vrši preventivni i periodični pregled i provere opreme za rad, ispitivanja električnih i gromobranskih instalacija?
    Preglede i provere opreme za rad i preglede i ispitivanja električnih i gromobranskih instalacija vrši pravno lice sa Licencom za obavljanje poslova pregleda i provere opreme za rad i pregleda i ispitivanja električnih i gromobranskih instalacija, koje poseduje odgovarajuće instrumente i uređaje za obavljanje pregleda i provere, navedene sa tehničkim karakteristikama u prihvaćenoj metodologiji.
  • Kada i gde se vrši ispitivanje uslova radne sredine?
    Ispitivanje mikroklime vrši se na radnim mestima i radnoj sredini u kojoj se obavlja proces rada, odnosno u kojoj se zaposleni kreću, ili zadržavaju duže od dva sata u toku radne smene.

    Ispitivanje mikroklime u letnjem periodu vrši se kad je spoljna temperatura iznad 250C, a u zimskom periodu kada je spoljna temperatura ispod 50C.
Vanredne situacije
  • Šta je procena rizika od katastrofa?
    Procena rizika od katastrofa obuhvata identifikaciju vrsta i uzroka rizika, stepena ugroženosti i mogućih posledica po ljude, životnu sredinu, imovinu i funkcionisanje sistema, a izraduje je ovlašćeno pravno lice sa Licencom od strane MUP-a i Sektora za vanredne situacije.
  • Šta je plan zaštite i spasavanja?
    Plan zaštite i spasavanja definiše preventivne i operativne mere za ublažavanje posledica katastrofa, angažovanje resursa i koordinaciju subjekata sistema zaštite i spasavanja, a izraduje se na osnovu procene rizika, u roku od 90 dana od njenog usvajanja. Njegova izrada je obavezna za sve subjekte koji imaju obavezu izrade procene rizika, a primenjuje se i u uslovima vanrednog i ratnog stanja.
Zaštita životne sredine
  • Šta je životna sredina i zašto je važna?
    Životna sredina obuhvata sve prirodne elemente koji nas okružuju (vazduh, vodu, zemljište, biljke, životinje i prirodne procese) koji omogućavaju ravnotežu u ekosistemima. Njeno očuvanje je ključno za zdravlje ljudi, održivost resursa i stabilnost prirode. Kvalitet životne sredine direktno utiče na kvalitet života, a odgovorno upravljanje resursima smanjuje zagadenje i štiti prirodu za buduće generacije.
  • Ko je u obavezi da izradi plan upravljanja otpadom?
    Sva pravna lica koja godišnje generišu više od 100 tona neopasnog otpada ili više od 200 kilograma opasnog otpada dužna su da izrade Plan upravljanja otpadom, u cilju usklađivanja sa propisima i očuvanja kvaliteta životne sredine.
  • Šta je klasifikacija otpada?
    Ispitivanje otpada sprovode stručna i ovlašćena pravna lica, koja imaju dozvolu za uzorkovanje i karakterizaciju otpada, u skladu sa zakonom i obimom ispitivanja za koji su akreditovana. Na osnovu rezultata ispitivanja, vrši se postupak svrstavanja otpada u određene kategorije, prema njegovom poreklu, sastavu i svojstvima, radi pravilnog rukovanja, obrade, tretmana i odlaganja.
  • Na osnovu kog propisa se izraduje plan upravljanja otpadom od građenja i rušenja?
    Uredbom o načinu i postupku upravljanja otpadom od građenja i rušenja ("Sl. glasnik RS", br. 93/2023 i 94/2023 - ispr.) definišu se pravila i postupci za upravljanje ovom vrstom otpada.
  • Koje su obaveze proizvodača otpada od građenja i rušenja?
    Proizvodač otpada od građenja i rušenja je investitor, izvođač radova ili drugo pravno/fizičko lice koje tokom građenja, rekonstrukcije, adaptacije ili rušenja objekata stvara otpad, a njegove obaveze su da:
    • Sastavi plan upravljanja otpadom od građenja i rušenja.
    • Pribavi saglasnost na Plan upravljanja otpadom.
    • Organizuje njegovo sprovodenje, ako se radovi izvode na objektu koji je kategorije B, V i G.

Kontaktirajte HAMSA za vašu zaštitu, pridružite nam se danas.

Pozovite nas

062/509-522

Kontaktirajte nas.

Bezbednost i zdravlje na radu Koordinacija u fazi izvođenja radova Zaštita od požara Kontrolisanje, pregled i ispitivanja Vanredne situacije HAMSA Akademija Zaštita životne sredine Mentalno zdravlje na radu
Bezbednost i zdravlje na radu Koordinacija u fazi izvođenja radova Zaštita od požara Kontrolisanje, pregled i ispitivanja Vanredne situacije HAMSA Akademija Zaštita životne sredine Mentalno zdravlje na radu